Većina imena mjesta na njemačkom govornom području Švicarske starija su od naših prezimena. Neka potječu iz vremena doseljavanja Kelta, druga iz vremena Rimljana i Alemana. U Graubündenu su česta i retoromanska imena, iako su njemački doseljenici potisnuli romanski jezik u okolna područja. Slijedi nekoliko zanimljivih primjera.
Gornji dio doline Rajne naziva se Surselva, što znači onaj koji se nalazi iznad šume (od tzv. vulgarnog latinskog).
Toponim Bivio u Oberhalbsteinu znači da od tamo vode dva puta. Bi = dva, vio = put, u ovom slučaju Septimerpass i Julierpass, dvije važne rimske prometnice preko Alpa.
Terzen, Quarten, Quinten leže na obali jezera Walensee. Podrijetlo ovih toponima nema nikakve veze s glazbom. Ova neobična imena potječu iz ranosrednjovjekovnog nabrajanja sela na području Churske biskupije.
Walensee, Walenstadt: Prodiranje Alemana iz Züricha prema istoku otežavao je Walensee. Strme planine dopuštale su prolaz samo brodovima. Jezik domaćih stanovnika na drugoj strani jezera (današnji Walenstadt) Alemani nisu razumjeli. Starosjedioci su govorili romanski. Ovaj drugačiji jezik za Alemane je bio stran odnosno welsch. Tako je onda nastao Welschensee = Walensee i Walenstadt = grad stranaca. Još i danas postoji na bivšem romanskom govornom području Chura seoce Welschendörfli i uličica Welschengasse. Stanovnike francuskoga govornog područja Švicarske ovdje još uvijek zovu Welsche, a oni žive u Welschlandu ili Romandiji.
