Nedavno je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović zaprijetio da će idući parlamentarni izbori biti neustavni ako se ne korigira Zakon o izbornim jedinicama i ne osigura da glas svakog birača podjednako vrijedi. Razlika u broju birača u pojedinim izbornim jedinicama dovela je do tolikog nesrazmjera u vrijednosti njihovih glasova da se sljedeći izbori, 2024. godine, ne mogu provesti kao do sada. To je ponovno pokrenulo raspravu o potrebi da se izborne jedinice u Hrvatskoj odredi na pravedniji način. No o primjeni načela o jednakosti glasa svakog birača na birače u iseljeništvu ne vodi se nikakva rasprava.
Zašto sadašnji izborni sustav više ne odgovara potrebama?
Hrvatska je Zakonom o izbornim jedinicama podijeljena na deset izbornih jedinica, a u svakoj se za Sabor bira 14 predstavnika. Pored toga, postoji XI. izborna jedinica, u kojoj hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj biraju svoja tri zastupnika u Saboru, dok XII. izbornu jedinicu čini cjelokupno područje Republike Hrvatske u kojoj pripadnici autohtonih nacionalnih manjina biraju svojih osam zastupnika.
Da bi izborni sustav bio pravedan, glas svakog birača trebao bi biti otprilike jednako vrijedan. No kako pokazuju popisi stanovništva, broj stanovnika u Hrvatskoj stalno se smanjuje. Iseljavanje je neravnomjerno i pogađa neke krajeve više od drugih. Zakon o izborima dozvoljava maksimalno odstupanje u broju birača između pojedinih izbornih jedinica od plus/minus pet posto u odnosu na prosjek. Sada ta odstupanja premašuju i deset posto.
Pored toga, birački popisi nisu ažurni pa je u registru birača više birača nego punoljetnih stanovnika. U nekim gradovima, npr. u Obrovcu i Novoj Gradiški, ima više birača upisanih u registar nego što ima stanovnika. Hrvatska prema rezultatima popisa stanovništva iz 2021. godine ima 3,871.833 stanovnika, a u registru birača, prema podacima Ministarstva pravosuđa i uprave, i dalje stoji podatak od 30. lipnja 2022. da ima 3,663.708 birača, hrvatskih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj, što je potpuno nerealna brojka. Naime, prema rezultatima popisa, u Hrvatskoj ima 552.416 djece do 14 godina te 188.729 mladih u dobi od 15 do 19 godina, a oni do 18 nemaju pravo glasa. Uz to u Hrvatskoj živi i gotovo 29 tisuća stranaca koji nisu hrvatski državljani, pa time ni birači. Smatra se da bi bilo realno da Hrvatska ima 3,15 do najviše 3,20 milijuna birača.
Poseban je problem da se one koji pristupe izborima samo zaokruži na izbornoj listi. Nema adekvatne kontrole da se tako ne označi i nekoga tko nije pristupio, jer se ne traži da se svaki birač i potpiše.
Razni prijedlozi kako da se problem riješi
Na raznim se sastancima, forumima, okruglim stolovima i sličnome vodi rasprava o tome koliko Hrvatska treba imati izbornih jedinica, no nema baš rasprave o tome kako sam izborni postupak učiniti modernijim, transparentnijim i pravednijim.
Kao najjednostavnije predloženo je rješenje da granice deset izbornih jedinica ostanu iste, ali da se u svakoj od njih više ne bira po 14 zastupnika nego broj koji bi bio razmjeran broju birača. Tako bi na primjer sada Slavonija ostala bez troje zastupnika, koji bi se prelili u Zagreb i Dalmaciju. Rješenje s izbornim jedinicama različitog broja mandata omogućuje politički neutralno ažuriranje broja mandata kad se za to ukaže potreba.
Manje je praktična druga varijanta ovog prijedloga, a ta je da se korigiraju granice deset postojećih izbornih jedinica, tako da u svakoj bude podjednak broj birača. Ako se broj stanovnika bude i dalje mijenjao, i te će se granice morati opet mijenjati, što nije uvijek lako provesti.
Jako je dobrim ocijenjen prijedlog da umjesto deset izbornih jedinica bude njih šest, uz postojeće jedinice za dijasporu i nacionalne manjine. Te bi izborne jedinice odražavale prirodnu, povijesnu podjelu Hrvatske na Dalmaciju, Slavoniju, Zagorje, Istru i Rijeku itd., a njihove bi granice išle bi po granicama današnjih županija. Najmanja od njih, koja bi obuhvatila Istru, Rijeku i Liku, davala bi 17 saborskih mandata. Dalmacija s najvećim brojem birača davala bi 29 mandata. Grad Zagreb bi mogao biti samo jedna izborna jedinica, a po broju mandata ne bi previše odstupao od ostalih izbornih jedinica.
Sljedeći je prijedlog da se oformi 21 izborna jedinica (20 županija i Grad Zagreb), u kojima bi se broj zastupnika birao razmjerno broju stanovnika. Ovakav izborni sustav, u kojem izborne jedinice slijede administrativne granice, a u njima se bira različit broj zastupnika, ima većina europskih zemalja. Po tom bi modelu recimo Ličko-senjska županija imala dva do tri mandata, a Grad Zagreb 28.
No čulo se i mišljenje da bi najbolje bilo da cijela Hrvatska postane jedna izborna jedinica. To bi rješenje stvorilo problem za manje i regionalne stranke koje se natječu samo na nekom ograničenom području Hrvatske.
