Općenito o obrazovanju
Hrvatski obrazovni sustav po mnogočemu se razlikuje od švicarskog. Štoviše, između naša dva sustava možemo pronaći više razlika nego sličnosti.
Temeljni dokumenti na kojima se temelji obrazovanje na području Republike Hrvatske su Nacionalni okvirni kurikulum (2011.), Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju (2019.), Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (2010.) i Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (2014.). Svi navedeni dokumenti promiču vrijednosti za budućnost, s posebnim naglaskom na znanje, solidarnost, identitet i odgovornost.
Obrazovni sustav u Hrvatskoj sastoji se od obaveznog i neobaveznog dijela. Obavezni dio odnosi se na osnovno i srednjoškolsko školovanje koje je besplatno za svu djecu u dobi od 6 do 15 godina. No, djeca se mogu u sustav obrazovanja uključiti već sa 6 mjeseci starosti ulaskom u neobavezni, predškolski sustav obrazovanja. Ulazak u taj sustav ovisi o potrebama roditelja, a organiziran je za svu djecu do polaska u školu.
Mogućnost studiranja u Hrvatskoj
Studijski programi u Hrvatskoj usklađeni su s načelima Bolonjskog procesa. Provode se na sveučilištima, veleučilištima i visokim školama kroz sveučilišne i stručne studijske programe, a mogu biti javni, privatni, ili privatni s pravom javnosti.
Cijene javnog visokog obrazovanja u Hrvatskoj nisu visoke – veliki broj studenata ne mora plaćati više od upisnine u iznosu od 200 do 700 kn (ovisno o fakultetu). Plaćanje cijele godine iznosi između 5 i 10 tisuća kuna, a plaća se i prenošenje kolegija koji nisu uspješno završeni. Njihova cijena ovisi o fakultetu kojeg student pohađa.
Visoke škole s pravom javnosti nalaze se u cjenovnom rangu između javnog i privatnog obrazovanja, a iznose od 10,000 kuna na više. Privatno visoko obrazovanje mnogo je skuplje, s cijenama koje se kreću od 20 do čak 60 tisuća kuna godišnje. Upis na visoke škole ili privatna visoka učilišta nije uvjetovan polaganjem državne mature.
Mogućnosti studiranja u Republici Hrvatskoj su mnogobrojne. Visokoobrazovne institucije nude širok opus raznih programa, a upisati ih mogu i strani državljani.
Studiranje u Hrvatskoj omogućeno je svim državljanima država članica Europske Unije pod jednakim uvjetima kao i državljanima Hrvatske, uključujući cijene fakulteta, kao i mogućnosti subvencionirane prehrane i primanja stipendija. Državljani trećih zemalja upisuju se na visoka učilišta unutar kvota za strance te plaćaju puni iznos školarine koji određuje visoko učilište. Svi strani studenti imaju pravo na obavljanje studentskih poslova u Hrvatskoj.
Svi zainteresirani mogu saznati više informacija na portalu Study in Croatia.