Švicarska se može pohvaliti jednim od najboljih obrazovnih sustava u svijetu, što potvrđuju istraživanja i evaluacije iz godine u godinu. O kvaliteti obrazovanja u Švicarskoj govore i brojke – Švicarska ulaže 16% BDP-a na obrazovanje, najviše od svih razvijenih zemalja. Godišnje se uloži 15,000 švicarskih franaka po djetetu, što zasigurno govori mnogo o kvaliteti obrazovnog sustava, kao i o vrijednosti koja se daje obrazovanju.
Obrazovni sustav Švicarske temelji se na decentralizmu – iako je država zadužena za obrazovanje općenito, kantoni i općine također imaju dužnosti i odgovornosti, kao i pravo organiziranja obrazovanja sukladno kantonalnim mogućnostima i potrebama. Trajanje školske godine također ovisi o kantonima, a njen početak je između sredine kolovoza i sredine rujna. Školski praznici raspoređeni su drugačije nego u Hrvatskoj; djeca imaju obaveznih 12 tjedana školskih praznika koji su raspodijeljeni na manje dijelove, ali su češći nego u Hrvatskoj.
Obrazovanje se u Švicarskoj odvija na tri razine, koje se nastavljaju jedna na drugu. Prva razina je obavezno obrazovanje koje obuhvaća predškolu, osnovnu školu i „Sekundarstufe 1“ ili nižu razinu sekundarnog obrazovanja. „Sekundarstufe 2“ odnosno viša razina sekundarnog obrazovanja nije obavezna, a obuhvaća škole za strukovno obrazovanje i gimnazije. Tercijarna razina obrazovanja obuhvaća škole za visoko obrazovanje i fakultete, kao i više škole za stručno obrazovanje.
Strukovno obrazovanje i gimnazije
Škole za strukovno obrazovanje imaju posebnu važnost u švicarskom obrazovnom sustavu, jer kombiniraju praktično i teorijsko znanje. Za vrijeme pohađanja škole mladi imaju priliku usvajati teorijska znanja na predavanjima jednom ili dva puta jedno, a u isto vrijeme raditi i primati naknadu za njihov rad (u prosjeku između 500 i 1500 švicarskih franaka na mjesec). Strukovne škole se u prosjeku završavaju s 18 ili 19 godina starosti, nakon čega se mladi mogu uključiti direktno u svijet rada s prikupljenim znanjima i radnim iskustvom.
Gimnazije su u Švicarskoj organizirane kao „Langgymnasium“ odnosno dugotrajne ili „Kurzgymnasium“ odnosno kratkotrajne. Djeca se u „Langgymnasium“ mogu upisati u 6. razredu, na temelju testa znanja i sposobnosti. Ukoliko djeca ne polože ovaj ispit (koji se ne može ponoviti), ne mogu prijeći u „Langgymnasium“. „Kurzgymnasium“ je namijenjena svim učenicima koji žele prijeći u gimnaziju nakon srednje škole. Ispit za prijelaz u ovu vrstu gimnazija može se polagati 2 puta – u 8. i 9. razredu. Sadržaji obiju gimnazija su veoma slični, a obje završavaju polaganjem mature.
Matura je standardizirani ispit na razini države te je ujedno i jedini ispit isti za sve učenike. Ovaj ispit ujedno je i uvjet za upis u sustav visokog obrazovanja – na sveučilišta ili visoke škole. Prilikom polaganja mature ispituje se znanje učenika iz područja matematike, glavnog kantonalnog jezika i stranog jezika.
