Brašno, jaja i voda su osnovni sastojci iz kojih je narodna kuhinja uvijek znala pripremiti ukusna i zasitna svakodnevna jela. Tjesteninu možemo naći svuda po Europi, a u nekoliko zemalja ona je tako karakteristična za tamošnju kuhinju da je postala sinonim za njene stanovnike. Na primjer špecli za Njemce i špageti za Talijane.
U Švicarskoj, južnoj Njemačkoj, Mađarskoj i Hrvatskoj poznata je tjestenina od svježih jaja, nepravilna oblika i grube, porozne površine, kod koje se gusto tijesto izravno baca u kipuću vodu. Njegov se oblik razlikuje po dužini, debljini i gustoći. Različite oblike dobivamo korištenjem različitih alata kojima se tijesto s daske struže u vodu (Spätzli/ Spätzle) ili u vodu protire kroz sito (Chnöpfli). U Mađarskoj se tijesto priprema malo čvršće, pa se Csipetke čupkaju odnosno trgaju i bacaju u vodu. Tijesto hrvatske kuhinje je više tekuće, ali ne previše, pa se žličnjaci oblikuju čajnim žličicama. Prema riječi žlica nastala je i riječ žličnjaci.
Bilo žličnjaci ili chnöpfli, jedu se kao prilog, ili s drugim sastojcima kao glavno jelo. Recepata ima stotine, a mi smo za vas izabrali dva.
Sastojci
4 jaja
300 grama sira
400 grama brašna
prstohvat papra
1/4 litre vrhnja
80 grama prženog luka
1 žličica soli
1/8 litre vode
Pečeni žličnjaci s jogurtom
Sastojci
2 jaja
25 dag brašna
2 dl jogurta
1 prašak za pecivo
vegeta, sol
ulje za prženje
Tekst: Gloria Sartori Saadi
Prijevod: Darija Vucić
