U današnjoj Švicarskoj malo tko zna tko je Marko Marulić. Međutim, početkom 16. stoljeća ovaj je hrvatski humanist (1450. – 1524.) iz Dalmacije imao u Švicarskoj vjernu čitateljsku publiku. Od Geneve do Schaffhausena još se dan danas nalazi 113 njegovih impresivnih djela, većinom tiskanih u 16. i 17. stoljeću. Neka od njih nalaze se i u Središnjoj knjižnici Solothurn u kojoj su originali bili izloženi u prosincu 2021. godine.
Zahvaljujući Gutenbergovom izumu tiskarskog stroja u Njemačkoj 1440. godine i širokoj upotrebi latinskoga jezika u Europi, od 15. se stoljeća nove ideje i misli počinju brže širiti među ljudima. Tako je i u Švicarskoj renesansu obilježila protestantska reformacija koja je brzo dobivala na značenju. Malo je poznato da su švicarski reformatori bili jedni od vjernih čitatelja hrvatskog humanista, čije je najvažnije djelo De institutione za njegova života tiskano i u Baselu. Tiskarska umjetnost bila je u Baselu na vrhuncu u 16. stoljeću.
Marulić je s reformatorima dijelio stav da bi upravo Evanđelje i Biblija trebali stajati u središtu vjere. On sam ostao je vjeran papi. Sasvim je moguće da je kao Splićanin imao i veće probleme od sjevernoeuropskih reformatora; dok su se svađali s Vatikanom oko “unutarnje-kršćanskih” teoloških razlika i klerikalne korupcije, Dalmacija i Split morali su paziti da ne potpadnu pod osmansku vlast kao i nekoliko desetaka kilometara udaljena, prema unutrašnjosti smještena Bosna. Što bi onda, posebno među elitom, rezultiralo snažnim pritiskom na prelazak na islam, kao što je to bio slučaj u Bosni.
Ipak, Marulić se morao pomiriti s činjenicom da je njegov De institutione zabranila papinska inkvizicija zbog odlomka „o korisnoj laži“, i da je knjiga završila na lomači i na indeksu zabranjenih knjiga. I on je sam u Vatikanu bio pod sumnjom za herezu. To je zasigurno pridonijelo njegovom ugledu kao autoru među švicarskim reformatorima koji su bili otvoreno optuženi za herezu. 1529. i 1530. godine Solothurn je bio centar razilaženja reformatora i onih odanih Rimu. Dok je Solothurn na kraju ostao katolički, prvo su Bern 1528., a zatim Basel 1529. godine prešli na reformaciju.
Marulić je volio poeziju i epiku, a Hrvatska je u prosincu 2021. proslavila 500. obljetnicu prvog tiskanog izdanja njegova kasnog djela Judita. Prvi ep na hrvatskom jeziku o biblijskoj Juditi – starozavjetnoj židovskoj heroini koja je najprije zavela pijanog perzijskog junaka Holoferna, a potom mu odsjekla glavu!
