Tijekom pregledavanja knjižara u Švicarskoj praktički je nemoguće pronaći policu koja nudi samo hrvatsku književnost. Mnogo je vjerojatnije da ćete naći dio „hrvatske knjige“ pored djela autora iz Bosne, Srbije ili drugih istočnoeuropskih zemalja. Ili, naravno, u odjelu za jezike, što je moguće samo u većim knjižarama.
Isto je sa švicarskom literaturom u Hrvatskoj, dakle isto vrijedi i obrnuto. Fokus na švicarske knjige u knjižarama u Hrvatskoj nije uobičajen. Max Frisch ili Friedrich Dürrenmatt mogu se naći u njemačkoj književnosti poredani pored njemačkih i austrijskih djela. S ovog se gledišta knjižni svjetovi Hrvatske i Švicarske čine vrlo sličnima. Ipak, ako se književna tržišta izravno usporedi vidi se da su vrlo, vrlo različita. Kako je to moguće?
Već prvo istraživanje pokazuje da je švicarsko tržište knjiga mnogo ekonomičnije i strukturiranije od hrvatskoga. Lako je pronaći vrlo detaljne statistike i podatke o prodaji. Podaci također pokazuju spremnost Švicaraca za čitanje u različitim dobnim skupinama. Što i koliko čita hrvatsko stanovništvo, međutim, može se samo grubo procijeniti. Uspoređujući, hrvatsko tržište knjiga izgleda mnogo više entuzijastično, ali nema stvarne ekonomske strukture.
U 2013. godini kreativni umjetnici zabilježili su ovu karakteristiku hrvatske distribucije knjiga u publikaciji “Knjiga u fokusu”. Ona proučava tržište knjiga koliko je to god moguće i na temelju proučavanja daje preporuke kako ga regulirati i kako širiti kulturu čitanja. “Čak i dva desetljeća nakon osamostaljenja Hrvatske, hrvatsko je tržište knjiga još uvijek potpuno neregulirano i jedva funkcionira”, kaže kritika. Središnji prijedlog stručnjaka je stvaranje posebne regulatorne institucije za tržište knjiga. Do 2013. godine nije bilo posebnih programa ili projekata u Ministarstvu poduzetništva i obrta, ili pak u Ministarstvu gospodarstva, koji su se odnosili samo na izdavaštvo i knjižare.
U 2017. godini hrvatski se kreativni sektor konačno probudio. Stvorena su dva različita ministarstva za spašavanje izdavača i knjižara. Istraživanje GfK-a, iz ožujka 2018., o čitanju i kupovini knjiga, pokazalo je da hrvatsko stanovništvo čita sve više i više. Medutim, ne mogu se pronaći preciznije brojke; izravni zahtjev Instituta GfK također je ostavljen bez odgovora.
