Kako na monumentalan način prikazati 1100 godina duge i složene priče o hrvatskoj državnosti? Odgovor donosi središnja izložba “U početku bijaše kraljevstvo…“ koja je u Galeriji Klovićevi dvori okupila više od četiri stotine izložaka iz brojnih hrvatskih i inozemnih ustanova. Središnja tema, ideja i kontinuitet hrvatske državnosti, a nezaobilazna je i uloga Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK) u suorganizaciji ove jedinstvene izložbe iznimno je važna, otkriva novi tekst na blogu NSK.hr. Izložba se održava do 15. veljače 2026. u zagrebačkoj Galeriju Klovićevi dvori.
Ova “panhrvatska izložba“, kako ju je nazvao njezin glavni autor prof. dr. sc. Dino Milinović, krunski je događaj obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, a u svom bogatom postavu izloženi su i neprocjenjivi biseri hrvatskoga identiteta iz fonda same Knjižnice, poput prijepisa Vinodolskog zakona iz 16. stoljeća ili Marulićeve Judite iz 1522. godine.
Čuvari pamćenja: Od rukopisa Marka Marulića do digitalne baštine
Stručni tim NSK-a, s više od dvadeset djelatnika, odigrao je ključnu ulogu, posebno u pripremi dijela postava posvećenoga hrvatskoj pisanoj baštini. Iz fonda Knjižnice pomno je odabrana građa koja uključuje najstarije i najvrjednije rukopise, knjige, crteže, grafike i zemljovide, a priprema izložaka bila je izuzetno zahtjevna. Djelatnici Odjela za zaštitu i pohranu građe obavili su opsežne konzervatorsko-restauratorske radove kako bi osigurali da se ti krhki, izvorni dokumenti predstave javnosti u najboljem izdanju.
Osim spomenute Judite i Vinodolskog zakona, posjetitelji mogu vidjeti i originalne Maurovićeve table crteža za strip o kralju Tomislavu iz 1944. godine. Suradnja na izložbi rezultirala je i digitalnom akvizicijom iz Nacionalne knjižnice Francuske: fragmenta rukopisa O upravljanju carstvom (De administrando imperio) bizantskoga cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz 10. stoljeća, koji je sada dostupan u Digitalnim zbirkama NSK.
Digitalizacija i kontinuitet Kraljevstva
NSK je dodatno digitalizirala više od šezdeset djela o hrvatskoj državnosti, vladarima i obilježavanju tisućite obljetnice iz 1925. godine, čime je uspostavljena tematska digitalna zbirka Hrvatsko kraljevstvo. Time je dragocjena baština postala dostupnija, što je posebno važno za Hrvate izvan domovine.
Izložba, koja je otvorena do 15. veljače 2026. u Zagrebu, vješto prati ideju državnosti od narodnih vladara, preko izbora tuđih dinastija, pa sve do 1991. godine. Kako ističe prof. Milinović, iako danas živimo republiku, u početku, ipak, bijaše kraljevstvo. To iskustvo, temeljeno na rimskom pravu, evanđelju i suživotu s drugim narodima, pripremilo nas je za sudjelovanje u današnjoj europskoj zajednici nacija.
Ova jedinstvena izložba pruža rijetku priliku susreta s izvornim dokumentima koji gotovo nikada ne napuštaju svoje čuvane prostore.
