Povijesna prekretnica: Švicarska trajno otvara tržište rada za hrvatske državljane

Pogled na ulicu Bahnhofstrasse u Zürichu s plavim ciriškim tramvajem i istaknutom zastavom Švicarske, simbolizirajući slobodu kretanja i švicarsko tržište rada.

Švicarska vlada (Savezno vijeće) donijela je odluku kojom se od siječnja 2026. godine prestaju sva ograničenja za pristup hrvatskih državljana švicarskom tržištu rada. Ova odluka temelji se na činjenici da broj izdanih radnih dozvola u 2025. godini nije premašio zakonski definirane pragove, čime su prestali postojati pravni uvjeti za daljnju aktivaciju zaštitne klauzule.

Statistika koja je otvorila granice

Prema službenim podacima švicarskog Državnog tajništva za migracije (SEM) i Državnog tajništva za gospodarska pitanja (SECO), u 2025. godini izdano je:

  • 1.701 dozvola B (dugotrajni boravak iznad godinu dana)  od dopuštenih 2.004.

  • 792 dozvole L (kratkotrajni boravak do godinu dana)  od dopuštenih 1.116.

Budući da je priljev radne snage ostao unutar predviđenih okvira, Švicarska više nema pravnu osnovu za uvođenje novih barijera prema Protokolu III Sporazuma o slobodnom kretanju osoba (AFMP). Inače, Protokol III je pravni mehanizam kojim je Švicarska 2017. godine omogućila hrvatskim državljanima pristup tržištu rada, ali uz ugrađenu “zaštitnu klauzulu“. Ta je klauzula dopuštala Švicarskoj da jednostrano ponovno uvede kvote u slučaju velikog porasta useljavanja, no to je pravo bilo vremenski ograničeno na deset godina, odnosno najkasnije do 31. prosinca 2026. godine.

“Hrvatski državljani sada uživaju punu slobodu kretanja osoba, jednaku onoj koja se primjenjuje na državljane ostalih država članica Europske unije”, stoji u priopćenju švicarskih saveznih vlasti SECO-a.

Kraj desetogodišnjeg procesa

Podsjetimo, put do potpune liberalizacije bio je kompleksan. Iako je Hrvatska ušla u EU 2013., a Protokol III stupio na snagu 2017., Švicarska je iskoristila pravo na zaštitnu klauzulu 2024. i 2025. godine zbog pojačanog useljavanja.

Hrvatska radna snaga u Švicarskoj čini oko 2 posto ukupne imigracije iz zemalja EU/EFTA regije. Najveći broj naših državljana zaposlen je u ključnim sektorima:

  1. Industrija i proizvodnja

  2. Zdravstvo i socijalna skrb

  3. Građevinarstvo

  4. Trgovina na malo

Reakcija Zagreba: Postignuta potpuna ravnopravnost

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH (MVEP) izrazilo je veliko zadovoljstvo ovom odlukom. Sa Zrinjevca poručuju kako je ovo završetak dugotrajnog procesa izjednačavanja prava hrvatskih radnika s ostalim građanima Unije.

Ovom odlukom prestaju vrijediti sve kvote, a hrvatski državljani više ne ovise o “sigurnosnim klauzulama” koje su ranije ograničavale njihov profesionalni razvoj u jednoj od najstabilnijih ekonomija svijeta.

 


Što ovo doista znači za nas?

Ova odluka Saveznog vijeća nije samo puka birokratska vijest, ona je priznanje hrvatskoj zajednici koja godinama doprinosi švicarskom gospodarstvu. Ukidanje kvota briše i posljednju prepreku koja je naše ljude stavljala u nepovoljniji položaj u odnosu na kolege iz drugih zemalja EU.

Hrvatski stručnjaci u zdravstvu, inženjeri, ali i vrijedni radnici u građevini i trgovini, sada imaju priliku planirati svoju budućnost u Švicarskoj bez straha od “lutrije” s dozvolama na kraju godine.


Često postavljana pitanja (FAQ)

1. Što točno znači ukidanje kvota za hrvatske državljane?

To znači da od 1. siječnja 2026. godine hrvatski državljani imaju jednak tretman kao i državljani npr. Njemačke ili Austrije. Više ne postoji ograničen broj dozvola (B i L) koje se mogu izdati u jednoj godini, već se one izdaju svakome tko ispunjava uvjete (posjeduje ugovor o radu).

2. Može li Švicarska ponovno uvesti ograničenja u budućnosti?

Prema odredbama Protokola III, Švicarska je imala pravo na zaštitnu klauzulu do kraja 2026. godine. Budući da pragovi za aktivaciju u 2025. godini nisu dosegnuti, a desetogodišnje prijelazno razdoblje istječe, pravne mogućnosti za ponovno uvođenje kvota specifično za Hrvatsku nakon ovog roka više ne postoje.

3. Koji su uvjeti za dobivanje dozvole B nakon ukidanja ograničenja?

Glavni uvjet ostaje isti: valjani ugovor o radu sa švicarskim poslodavcem koji traje dulje od godinu dana (ili na neodređeno). Razlika je u tome što se više ne može dogoditi da vam dozvola bude odbijena jer je “godišnja kvota popunjena”.

4. Odnosi li se ova odluka i na samozaposlene osobe?

Da, puna sloboda kretanja obuhvaća i pravo na samozapošljavanje. Hrvatski državljani sada mogu lakše otvarati vlastite obrte ili tvrtke u Švicarskoj, pod istim uvjetima kao i ostali državljani EU/EFTA područja.

Podijeli ovu vijest