Doprinosi na plaće u Švicarskoj: Hoće li 13. mirovina ugroziti standard radnika?

Ilustracija švicarskih franaka s naslovom o rastu doprinosa na plaće i analizi troškova rada za 2026. godinu.

Švicarska je desetljećima bila sinonim za sustav u kojem se rad cijeni i adekvatno plaća. No, dok se u Bernu donose povijesne odluke o uvođenju 13. mirovine, u zraku visi pitanje koje muči svakog zaposlenog stanovnika: Koliko će mi na kraju mjeseca ostati u džepu? Iako se postotci na papiru često čine malima, u stvarnom životu oni znače razliku između mirnog planiranja budućnosti i stalnog stezanja remena.

Kako bi se razjasnilo na koji će način davanja na plaće u Švicarskoj utjecati na kućanstva, Švicarsko udruženje poslodavaca (SAV) naručilo je opsežnu znanstvenu analizu pod nazivom “Financiranje socijalnog osiguranja putem doprinosa na plaću ili PDV-a”. Istraživanje je proveo ugledni institut BSS Economic Consulting u suradnji s prof. dr. Mariusom Brülhartom, vodećim stručnjakom za javne financije sa Sveučilišta u Lausannei.

Ključne činjenice na jednom mjestu:

  • Dugoročni trošak: Isključivo financiranje mirovinskog sustava preko plaća može smanjiti kupovnu moć jedne obitelji za 100.000 do 200.000 CHF tijekom radnog vijeka.

  • Gubitak investicija: Svako povećanje doprinosa od 1% smanjuje privlačnost Švicarske za nove tvrtke za 7,4%, što izravno ugrožava buduća radna mjesta.

  • Pitanje balansa: Studija predlaže PDV (MWST) kao pravedniji model jer teret raspoređuje na sve potrošače, umjesto da kažnjava isključivo radnu snagu.

Kako će se mijenjati davanja na plaće u Švicarskoj?

Zamislite da vam na vrata pokuca inspekcija i obavijesti vas da ćete, unatoč istom trudu, od sutra zarađivati manje jer država mora pokriti nove socijalne izdatke. Upravo na taj scenarij upozorava prof. Brülhart, ističući da se balans sustava opasno ljulja. Prebacivanje cijelog tereta na doprinose na plaće u Švicarskoj stvara svojevrsnu “optičku iluziju”.

Podmukla priroda “optičke iluzije” od 1% Na prvi pogled, jedan postotni bod više na platnoj listi čini se zanemarivim. Međutim, studija razotkriva da se radi o kumulativnom efektu koji s godinama postaje ogroman teret. Za osobu u dobi od 45 do 54 godine, to je prosječno 73 CHF manje mjesečno. No, ako zbrojimo te iznose kroz 40 godina rada:

  • Srednji sloj dohotka: Gubi oko 27.000 CHF.

  • Viši dohoci: Suočavaju se s gubitkom od oko 55.000 CHF.

U scenariju gdje bi se svi planirani socijalni projekti financirali isključivo preko doprinosa, taj bi se gubitak za obitelji popeo na nevjerojatnih 100.000 do 200.000 CHF.

Međugeneracijska nepravda: Mladi na najvećem udaru

Posebno je zabrinjavajuća duboka neravnoteža koja pogađa mlada kućanstva (ispod 35 godina). Oni snose najveći relativni teret u trenutku kada su im životni troškovi – od zasnivanja obitelji do stambenog pitanja – najviši. S druge strane, umirovljenici, čak i oni s visokim prihodima od kapitala, u sustavu financiranom isključivo kroz plaće doprinose s nula franaka.

Financiranje 13. mirovine isključivo preko plaća nije samo ekonomski rizik, već i pitanje pravednosti prema onima koji svakodnevno stvaraju novu vrijednost.

Grafikon BSS studije o utjecaju rasta doprinosa na plaće i kupovnu moć u Švicarskoj 2026.
Izvor: Screenshot BSS Studie 2026/ Vizualni dokaz međugeneracijske nepravde: Dok mlada kućanstva gube najveći postotak prihoda, umirovljenici (65+) ne plaćaju ništa pri povećanju doprinosa na plaće.

(Pogledajte grafikon iznad: Stupci jasno pokazuju kako teret pada na mlade, dok je kod skupine 65+ on na nuli.)

Najveći apsurd leži u činjenici da bi najteži teret mogli podnijeti oni koji tek grade svoj put. Dok mlađe generacije pokušavaju osigurati vlastitu budućnost, novi sustav doprinosa stavlja im “uteg oko nogu“ već na samom početku, stvarajući razliku od desetaka tisuća franaka u kupovnoj moći do kraja njihovog radnog vijeka.

Zbog toga se kao pravednije rješenje predlaže povećanje PDV-a (MWST). On osigurava da svi korisnici sustava, uključujući turiste i rentijere, sudjeluju u financiranju javnih izdataka, čime se sprječava gušenje poduzetništva.

Švicarska je za mnoge postala mjesto prilika, gdje se cijene rad, trud i sigurnost. Upravo zato su ovakve studije važne jer one pomažu razumjeti ekonomske tokove koji utječu na našu zajedničku budućnost. Cilj svake reforme, pa tako i ove, trebao bi biti očuvanje onoga što Švicarsku čini posebnom: stabilnost i standard koji omogućuju dostojanstven život svim njezinim stanovnicima.

Ključni koraci za 2026. godinu:

  • Provjerite platne liste: Pratite promjene stopa AHV-a na službenim stranicama admin.ch.
  • Analizirajte troškove: Poduzetnici trebaju izračunati utjecaj rasta doprinosa od 3.7% na budžet plaća.
  • Informirajte se: Detalje studije potražite na stranicama arbeitgeber.ch.
  • Säule 3a: Razmislite o uplatama u 3. stup za smanjenje porezne osnovice dok su nameti na rad visoki.

FAQ: Najčešća pitanja o novoj studiji

Tko je naručio i proveo studiju o doprinosima? Studiju je naručilo Švicarsko udruženje poslodavaca (SAV), a proveli su je BSS Economic Consulting i prof. dr. Marius Brülhart.

Zašto je povećanje PDV-a bolje od doprinosa na plaću? Jer PDV plaćaju svi potrošači (uključujući turiste i umirovljenike), dok doprinosi na plaću opterećuju samo radnike i firme, što smanjuje kupovnu moć i konkurentnost.

Koliki je ukupni potencijalni trošak za obitelji? Ako se svi socijalni projekti financiraju kroz plaće (+3,7%), obitelji bi mogle izgubiti između 100.000 i 200.000 CHF tijekom radnog vijeka.

Podijeli ovu vijest