Hrvatska je 2023. godine postigla zavidan rezultat u Europskoj uniji ostvarivši apsolutni rekord s udjelom doznaka iz inozemstva od 7,34 posto BDP-a, no statistički podaci kriju složeniju sliku.
Poslovni tjednik Lider u svojoj analizi pokazuje da, iako ova brojka snažno naglašava važnost financijskog doprinosa dijaspore za domaće gospodarstvo, stvari nisu uvijek onakve kako se na prvi pogled čine. Više detalja o ovoj temi pronađite u izvornom članku na linku lidermedia.hr
Posljednji podaci Hrvatske narodne banke (HNB) otkrivaju da su ukupne osobne doznake lani dosegle impresivnih 6,2 milijarde eura. To predstavlja značajan porast od 10,8 posto, odnosno 612 milijuna eura, u odnosu na prethodnu godinu. Za Hrvate koji žive i rade u Švicarskoj, ova statistika ima poseban značaj, jer upravo iz zemalja s visokim životnim standardom dolazi znatan dio tih sredstava.
Unatoč ovim impozantnim brojkama iz poslovnog tjednika Lider upozoravaju da je važno razumjeti što se točno podrazumijeva pod “doznakama”. Dio toga čine “naknade zaposlenima” od 3,35 milijardi eura, koje uključuju i poreze te troškove života i u zemljama poput Švicarske. Ekonomist Viktor Viljevac objašnjava da ovi iznosi ne predstavljaju isključivo novac koji iseljenici, uključujući Hrvate u Švicarskoj, izravno šalju obiteljima.
Ipak, doznake i naknade zaposlenima kontinuirano rastu, čak 40 do 55 posto od 2021. godine, što je posljedica rasta plaća u inozemstvu i, nažalost, kontinuiranog iseljavanja hrvatskih državljana. Hrvatska je 2023. imala negativan migracijski saldo hrvatskih državljana, što objašnjava zašto se priljev novca iz inozemstva i dalje povećava, unatoč ukupnom pozitivnom migracijskom saldu zemlje.
