Pčele se 15 milijuna godina uspješno prilagođavaju vremenskim promjenama na zemlji i nastoje živjeti u ravnoteži s ekološkim sistemom. Njihov najveći neprijatelj, ali i prijatelj – čovjek remeti ravnotežu u prirodi misleći samo na kratkotrajnu korist. Upotrebom pesticida i drugih kemikalija imunološki sistem oprašivača slabi te se kod njih pojavljuju razne bolesti i napadaju ih paraziti (kao npr. grinja Varroa). Izumiranje pčela i drugih insekata problem je na globalnoj razini, a mogao bi se uspješnije kontrolirati uz pomoć svakog pojedinca. Zanimljivo je napomenuti da svaka treća žlica svjetske hrane ovisi o uspjehu oprašivanja. Ono je važno i za biljke koje se rabe kao biogoriva, za izradu vlakana, lijekova, stočnu hranu, građevinski materijal i drugo. Brojna bi radna mjesta bila ugrožena nestankom tih malih i vrijednih radnika. Oni ne traže plaću, ne štrajkaju, neumorno rade i jedino što traže jest očuvanje sredina u kojima djeluju. Na sreću, postoje pčelari koji se brinu o medonosnoj pčeli (Apis mellifera), no ona čini samo jedan rod pčela (na svijetu postoji oko 20 000 vrsta). Bez pčelara bi medonosne pčele bile među ugroženim vrstama. U EU-u se zaliha divljih pčela smanjila za 25 % a u SAD-u za 40 %. Švicarska ima 17 500 pčelara i oko 165 000 košnica pčela, a svaki pčelar u prosjeku održava 10 plemena.
Svake godine između ožujka i lipnja dolazi do prirodnog razmnožavanja pčela rojenjem. Stara matica uz polovicu plemena napušta roj, a ostatak pčela ostaje u košnici i prigoji si novu maticu. Odbjegli roj, koji se sastoji od desetka tisuća pčela, traži si novi smještaj. Prije odabira novog doma zadržava se u blizini košnice 2-3 dana. Za to vrijeme pčela izvidnica traži novo mjesto za useljenje.
Što učiniti ako se roj zaustavi baš u vašem vrtu ili u blizini vašeg mjesta stanovanja?
Nemojte se uplašiti, pčele su miroljubive radnice, sve dok ih ne izazovete. Slične su nama, zar ne? Za vrijeme selidbe nisu razdražljive, trome su jer sa sobom nose rezervu hrane za dva-tri dana. Mlataranjem rukama nećete ih rastjerati, dapače. Izbjegavajte intenzivne mirise parfema, alkohola, sapuna i tamnu odjeću! Potražite pomoć! U Kantonu Zürich nazovite vatrogasce na broj 118. Njihov je dolazak besplatan. Oni će otkloniti pčelinji grozd i kontaktirati s pčelarima koji su voljni preuzeti novo pleme.
U Kantonu Aarau nazovite jednog s popisa dežurnih pčelara dostupnog na internetskoj stranici www.bienen-ag.ch. Pčelar donosi opremu kako bi zaštio sebe i drvenu kutiju kojom će zarobiti i prenijeti roj. Ponekad podvig nije moguć iz objektivnih razloga, primjerice ako domaćinu nedostaju visoke skele ili slično. Tada nazovite vatrogasce iz svoje regije, a kako ne biste doživjeli neugodno iznenađenje, unaprijed se informirajte o cijeni njihove usluge.
Pomognite održavanju šarolikosti vrsta, sadite cvijeće u vrtu i na balkonu, nabavite kućicu za insekte BeeHome ili je osmislite sami – ponekad je dovoljno i šupljikavo deblo. Domesticirane pčele najviše vole maslačak, repicu, bagrem, lješnjak, lipu, zimzelen i poljsko cvijeće. Kućicu za insekte smjestite okomito i visoko i okrenite je prema jugu. Kako se s generacije na generaciju ne bi prenašale bolesti, preporučuje se svake godine postaviti novu kućicu.
Ujedinjeni narodi 2017. godine proglasili su 20. svibnja za „Međunarodni dan pčela“ (to je rođendan Antona Janše, slovenskog pčelarskog pionira i dvorskog pčelara carice Marije Terezije). Švicarski pčelari udruženi su u krovnu organizaciju „apisuisse“. 5.6. 2019. u švicarskom je parlamentu osnovana grupa „Die Bienen“, a sastoji se od 60 parlamentaraca. Uz njihovu pomoć švicarski pčelari mogu bolje zastupati svoje interese i interese svojih „štićenika“. Za sve one koje se žele baviti pčelarstvom, Ministarstvo poljoprivrede organizira tečajeve i doškolovanja. Osnovni tečaj pohađa se 18 puta u dvije godine u trajanju od pola dana, košta 950-1250 SFr., ovisno o tome žele li sudionici diplomu na saveznoj razini.
