Vrijedi li toliko?
O aktualnoj inicijativi Švicarske narodne stranke o samoodređenju odnosno otkazivanju
U Europi je zbog pandemije uzrokovane Covidom-19 sloboda kretanja privremeno ograničena iz zdravstveno-političkih razloga. Pretpostavlja se da će se slabljenjem virusa ponovo uspostaviti uobičajena praksa s putovanjima i nastanjenjem. Sve do ove zime bila je za nekog promatrača začuđujuća bespomoćnost starih zemalja EU-a naspram određenih načina ponašanja u novim zemljama EU-a srednjoistočne Europe, posebice u kombinaciji s krutošću brüsselskih birokrata u odnosu na „svetu kravu“ – slobodno kretanje osoba. Ako je ta sloboda ranije osiguravala mir, danas – ne samom pojavom koronavirusa – sije svađu, kako u Europi, tako i u Švicarskoj. A Švicarci i Hrvati nalaze se usred tog kaosa. Švicarci, jer još uvijek oklijevaju u prihvaćanju doseljenika u svoju zemlju, a Hrvati, jer se njihova zemlja, već i prije nedavne katastrofe s potresom, nalazi na lošem demografskom putu zbog iseljavanja stanovništva.
Na jesen ove godine Švicarska narodna stranka (SVP) stavlja na glasanje tzv. inicijativu samoodređenja, koju protivnici nazivaju inicijativom ograničenja i otkazivanja, a stranka time želi „samostalno“ regulirati doseljavanje stranaca, dakle bez EU-a i bez slobode kretanja osoba. Švicarska time riskira realizaciju sveukupnih bilateralnih ugovora s EU-om, što bi, nakon pandemije, bez premca prouzročilo gospodarsku propast. Narodna stranka fokusira svoju doseljeničku strepnju s ograničenjem na Švicarsku od 10 milijuna stanovnika. Suprotno tome, hrvatska vladajuća stranka strahuje da će iseljavanje uništiti gospodarstvo i općenito temelj života zemlje. Analogno Švicarskoj, već se krajem srpnja 2020. i u Austriji ukidaju uvedena ograničenja slobodnog kretanja ljudi, što će imati za posljedicu primanje novih doseljenika, pa tako i Hrvata. Hrvatska će morati učinkovitije iskoristi svoj turistički potencijal, jer je usprkos nezaposlenosti sve manje radne snage. Slična je situacija i u građevinskoj industriji te u trgovini.
Dilemu o dobroj ili lošoj strani te slobode kretanja imaju i Hrvati s pravom glasa u Švicarskoj: ako se boje konkurencije na radnom mjestu ili pate od „stresa gustoće naseljenosti“, prije bi glasali za ograničenja koja predlaže njihova stranka SVP, što nije lijepo jer time oni svojim državljanima uskraćuju prava koja su sami priželjkivali ili ostvarili stigavši u zemlju. Ako glasaju protiv, njihova će se stara domovina još više isprazniti, što bi, nakon koronavirusa, rezultiralo time da švicarsko gospodarstvo doživi novi debakl za koji bi sami bili odgovorni. (Previše) slobode kretanja – proizvodi li više gubitnika?
Ne sasvim! Sredinom veljače je Story jednog rumunjskog romskog kruga trgovine djecom punilo naslove, jer je jedan njihov počinitelj oslobođen. Taj je krug, zahvaljujući slobodi kretanja osoba, doveo na tisuće romske djece u druge europske zemlje da kradu i prose, prije svega u Veliku Britaniju (Podaci i izvori informacija: NZZ od 21. veljače 2020.). Umirovljeni policajac iz Londona vodio je istragu. U Londonu je jedna trinaestogodišnja Romkinja uhapšena više od deset puta pod različitim imenom i datumom rođenja. Tri mjeseca nakon što je Rumunjska pristupila Europskoj uniji, u Velikoj Britaniji se osim puta povećao broj kaznenih djela koja su počinili rumunjski Romi. Zašto Romi daju prednost Velikoj Britaniji? Londonski policajac kaže da je razlog tomu njihov velikodušni socijalni sustav, a i činjenica da se čekovi socijalne pomoći mogu lako unovčiti s krivotvorenim ispravama.
Definicija slobodnog kretanja osoba
Slobodno kretanje osoba i sloboda naseljavanja vrijede kao podvrste slobode općenito. Prva se odnosi na „slobodno prometovanje osoba“, čime se misli na onu vrstu slobode kojom svatko može birati gdje će stanovati i raditi, pa i u nekoj drugoj zemlji osim u svojoj domovini.
