Švicarsko Savezno vijeće usvojilo je ciljane izmjene mirovinskih uredbi kako bi spriječilo da prva isplata 13. AHV mirovine, planirana za prosinac 2026. godine, uzrokuje smanjenje isplata iz drugog stupa (Pensionskasse) i osiguranja od nesreće ili invaliditeta. Odlukom švicarske vlade 13. mirovina izrijekom se izuzima iz izračuna granice prekomjernog osiguranja, čime je za desetke tisuća Hrvata pred mirovinom i sadašnjih umirovljenika zajamčeno da će dodatni novac uistinu ostati puni financijski dobitak u obiteljskom proračunu.
Švicarski mirovinski sustav, zasnovan na tri stupa osiguranja, godinama slovi za jedan od najstabilnijih na svijetu, ali i za sustav s iznimno strogo definiranim pravnim mehanizmima. Nakon što su građani Švicarske na povijesnom referendumu u ožujku 2024. godine izglasali uvođenje 13. starosne mirovine (AHV), pred državnim aparatima otvorio se niz tehničkih i zakonodavnih izazova.
Ključno pitanje s kojim su se suočili pravni stručnjaci glasilo je: hoće li povećanje davanja iz 1. stupa aktivirati takozvani zakonski limit prekomjernog osiguranja (Überversicherung) i time natjerati mirovinske fondove iz 2. stupa (Pensionskasse), osiguranje od nesreće (Suva) ili invalidsko osiguranje (IV) da smanje svoja mjesečna davanja?
Službenim priopćenjem oglasilo se švicarsko Savezno vijeće (Bundesrat) u Bernu, potvrdvši usvajanje izmjena Uredbe o starosnom i obiteljskom osiguranju (AHVV) te pratećih propisa u području strukovnog osiguranja (BVV 2).
“Usvojenim prilagodbama uredbi osiguravamo da se 13. AHV mirovina ne uzima u obzir pri izračunu gornje granice prekomjernog osiguranja. Na taj način sprječavamo situaciju u kojoj bi povećanje prava u prvom stupu dovelo do neopravdanog smanjenja davanja i mirovina iz drugog stupa ili osiguranja od invaliditeta i nesreće,” službeno navode iz Saveznog ureda za socijalno osiguranje (BSV) u Bernu.
Kako funkcionira mehanizam “prekomjernog osiguranja”?
Prema švicarskom Zakonu o strukovnom osiguranju (BVG) i pratećim propisima, ukupna mirovinska davanja i naknade koje osiguranik prima iz 1. i 2. stupa te obveznih osiguranja u pravilu ne bi smjele prelaziti 90 posto pretpostavljene izgubljene zarade (odnosno prijašnje plaće).
U praksi, bez ove važne intervencije Saveznog vijeća, dogodila bi se apsurdna situacija: umirovljenik ili korisnik invalidske mirovine dobio bi u prosincu 13. AHV mirovinu od države, ali bi mu mirovinski fond ili osiguranje za taj isti iznos umanjili davanja iz 2. stupa. Biračka volja izglasana na referendumu tako bi za mnoge građane ostala tek mrtvo slovo na papiru.
Vremenski okvir: Kada kreće isplata i koliko traje prilagodba?
Savezno vijeće jasno je definiralo sve ključne rokove kako bi mirovinski fondovi i računalni sustavi imali dovoljno vremena za potpunu prilagodbu:
-
Stupanje na snagu propisa: Izmjene uredbi o neuračunavanju 13. mirovine u limit prekomjernog osiguranja stupaju na snagu u potpunosti 1. siječnja 2026. godine.
-
Prva isplata u praksi: Prva u povijesti 13. AHV mirovina bit će isplaćena u prosincu 2026. godine – jednokratno, kao 13. godišnje primanje.
-
Priprema sustava: Mirovinski fondovi (Pensionskassen) imaju prijelazno razdoblje tijekom cijele 2026. godine za prilagodbu softvera i izračunskih tablica bez opasnosti od zastoja u isplatama.
Što ova odluka znači za hrvatske radnike i umirovljenike u Švicarskoj?
Za više desetaka tisuća hrvatskih državljana koji žive i rade u Švicarskoj ili su radni vijek proveli u Švicarskoj a mirovinu uživaju u domovini, ova je odluka od iznimnog značaja:
-
Zaštita najranjivijih skupina: Odluka je posebno važna za korisnike invalidskih mirovina (IV) i obiteljskih mirovina (Hinterlassenenrenten), kod kojih je opasnost od prelaska praga prekomjernog osiguranja bila najveća.
-
Čista računica za buduće umirovljenike: Svaki frank izglasan na referendumu ostaje netaknut na računu. Svi koji u idućim godinama planiraju odlazak u mirovinu mogu s potpunom točnošću računati na svoja primanja bez ustezanja u 2. stupu.
-
Isplata u inozemstvo: 13. AHV mirovina isplaćivat će se u potpunosti i umirovljenicima koji žive izvan Švicarske, uključujući i one s prebivalištem u Hrvatskoj, uz primjenu istih zaštitnih pravila.
Švicarska država ovim je potezom još jednom potvrdila svoju visoku pravnu sigurnost i operativnu efikasnost jer je volja građana izražena na referendumu provedena je pedantno, pošteno i u potpunoj zaštiti standarda svakog radnika.
