Više od stotinu gostiju okupilo se 19. rujna 2026. u Zürichu na svečanoj večeri kojom je Hrvatski kulturni klub Baden obilježio ulazak u 25. godinu djelovanja. Među uzvanicima bili su predstavnici hrvatskih institucija i udruga u Švicarskoj, znanstvenici i kulturni djelatnici, dugogodišnji članovi, suradnici i prijatelji Kluba. Središnje teme večeri bile su ljudi koji su tijekom gotovo četvrt stoljeća gradili HKK, zahvalnost onima koji su ga podržavali i odgovornost prema godinama koje dolaze. Svečani program završio je koncertom hrvatskog dua Hojsak & Novosel.
Gotovo četvrt stoljeća rada jedne volonterske udruge teško je svesti na kronologiju događaja. Iza koncerata, predstava, predavanja, časopisa, izleta, susreta i projekata uvijek ostaju ljudi koji su ih pokrenuli, organizirali, podržali ili jednostavno bili ondje kada je bilo važno.
Upravo su ljudi bili u središtu večeri kojom je Hrvatski kulturni klub Baden u subotu, 19. rujna, ušao u 25. godinu djelovanja.
Za obljetnicu je odabran schwarzescafé u kompleksu Löwenbräukunst, u srcu Zürich-Westa, jedne od važnih adresa suvremene umjetnosti u Zürichu. Prostor je odgovarao i ideji koju HKK posljednjih godina nastoji razvijati: hrvatsku kulturu predstavljati otvoreno, suvremeno i bez zatvaranja u poznate obrasce.
Svečani program vodio je Božo Vukojević, koji je na početku pozdravio članove i prijatelje Kluba te uvažene goste. Tijekom večeri povezivao je obraćanja predstavnika HKK-a i hrvatskih institucija, dodjelu zahvalnica i koncert, a prije dodjele zahvalnica podsjetio je na važan smisao jubileja: nije to bila samo večer za primanje čestitki, nego i prilika da HKK zahvali ljudima i institucijama koji su bili uz njega.
“Morali smo promijeniti Klub da bismo ga sačuvali”
Hrvatski kulturni klub osnovan je 15. siječnja 2002. godine u Badenu. Od tada su se mijenjale generacije, uprave, način života hrvatske zajednice u Švicarskoj, komunikacijske navike i očekivanja publike. Mijenjao se i sam HKK.
O tome je u svom obraćanju govorila predsjednica Kluba Antonela Grill Zečević, koja se nije zadržavala na nabrajanju projekata i uspjeha. U središte je stavila pitanje odgovornosti: kako sačuvati smisao organizacije koja traje desetljećima, a pritom prihvatiti da se način njezina rada mora mijenjati.
“Morali smo promijeniti Klub da bismo ga sačuvali”, rekla je govoreći o transformaciji HKK-a posljednjih godina.
Promjene su vidljive i u programu. Samo tijekom 2026. HKK je u kazalištu ThiK u Badenu ugostio stand-up komičara Sašu Turkovića, organizirao tradicionalno okupljanje i piknik povodom Dana državnosti te jubilarnu večer u Zürichu s duom Hojsak & Novosel. Različiti programi obraćaju se različitoj publici, ali iza njih ostaje ista namjera: hrvatskoj kulturi u Švicarskoj omogućiti prostor koji nije zatvoren ni prema novim generacijama ni prema društvu u kojem hrvatska zajednica živi.
Grill Zečević posebno je naglasila da današnji HKK ne počinje s ljudima koji ga danas vode. Iza njega stoji rad brojnih prethodnih uprava, članova, urednika i volontera koji su tijekom godina preuzimali odgovornost za Klub i njegove projekte. Pritom nije promjene posljednjih godina predstavila kao rezultat jedne osobe. Posebno se osvrnula na ljude s kojima je 2023. počeo novi smjer HKK-a.
Mirna Resan i Dubravka Eror jezgra su Hrvatskog kulturnog kluba. Dubravka Eror tijekom godina preuzela je velik dio zahtjevnog administrativnog i organizacijskog posla bez kojeg mnogi projekti ne bi bili mogući, dok je Mirna Resan svojim je smirenim pristupom i postojanošću, u trenucima kada je trebalo donositi važne odluke ili prebroditi izazovna razdoblja, bila oslonac koji je osiguravao ravnotežu i kontinuitet rada Kluba.
Tom su se krugu ubrzo pridružili Toni Bedalov i Darko Modrušan, a poslije i Ante Knežević i Ivanka Jerković. U novijem razdoblju svoj su dio odgovornosti preuzimali i Božo Vukojević i Sandra Knežević.
Njihova su imena u predsjedničkom govoru bila važna upravo zato što iza promjene HKK-a nisu stajale funkcije na papiru, nego konkretni ljudi koji su pristajali preuzeti posao, donositi odluke i provoditi projekte.
Posebnu zahvalnost Grill Zečević uputila je Mirni Resan i Dubravki Eror, s kojima je započela posljednju veliku transformaciju Kluba. Time je jubilej dobio i osobniju dimenziju: priznanje ljudima koji možda nisu uvijek bili vidljivi publici, ali bez čijeg rada današnji HKK ne bi izgledao isto.
U istom se dijelu govora prisjetila i Georga Jure Foglara i Zvonimira Mitra, ljudi koji su ostavili trag u povijesti Kluba, a kojih više nema. Njihov je spomen povezao dvije važne strane jubileja: zahvalnost ljudima koji danas nose HKK i poštovanje prema onima na čijem se radu nastavilo graditi.
U tom je kontekstu govorila i o ljudima koji su posljednjih godina sudjelovali u promjenama HKK-a, ali i odala počast onima kojih više nema. Spomenuti su Georg Jura Foglar i Zvonimir Mitar, čiji je rad ostao dio povijesti Kluba.
“Naš profit je zajednica”
Jedna od rečenica koja je najkraće opisala način na koji HKK vidi vlastiti posao bila je i jedna od najjednostavnijih.
“Naš profit je zajednica”, poručila je Grill Zečević.
Za neprofitnu i volontersku organizaciju vrijednost rada ne može se mjeriti poslovnim rezultatom. Ona se vidi u ljudima koje projekt poveže, u suradnjama koje ostanu iza njega, u kulturnom programu koji pronađe publiku i u tome hoće li se netko novi poželjeti uključiti. Upravo je takav pristup tijekom godina povezivao vrlo različite aktivnosti HKK-a. Nekada je prostor za hrvatsku kulturu bio koncert, kazališna predstava ili predavanje. Desetljećima je važan dio tog prostora bila i Libra, magazin Hrvatskog kulturnog kluba koji je pratio život hrvatske zajednice u Švicarskoj.
Danas je dio te priče i Croatis.ch.
Promijenio se medij, brzina objavljivanja i način na koji publika dolazi do sadržaja, ali potreba nije nestala. Hrvatska zajednica u Švicarskoj i dalje treba mjesto na kojem se mogu pronaći njezini ljudi, događaji, ideje, kultura i teme koje se izravno odnose na život u ovoj zemlji. Baš ta veza između onoga što je HKK bio i onoga što danas pokušava biti bila je jedna od važnijih niti cijele večeri.
Morana Erdelja: “Ljudi su najveća vrijednost ovog Kluba”
U ime Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske gostima se obratila Morana Erdelja, viša savjetnica.
Središnji državni ured godinama podupire projekte HKK-a, a podržao je i obilježavanje ulaska Kluba u jubilarnu godinu. Erdelja je u svom obraćanju naglasila koliko iza gotovo 25 godina djelovanja stoji osobnog angažmana, volontiranja, susreta i odnosa koji ne nastaju preko noći.
“I upravo su oni, ljudi, najveća vrijednost ovog Kluba”, rekla je Erdelja.
Njezina se poruka prirodno nadovezala na glavnu temu večeri. Kontinuitet jedne udruge nije apstraktna stvar. Iza njega su ljudi koji su u različitim razdobljima bili spremni dio vlastitog vremena, znanja i energije uložiti u nešto zajedničko.
Mirela Udovčić: gotovo 25 godina aktivne udruge velik je uspjeh
Okupljene je u ime Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Zürichu, generalnog konzula Slobodana Mikca i u svoje osobno ime pozdravila Mirela Udovčić.
Govorila je o kontinuitetu rada hrvatskih udruga te o važnosti očuvanja jezika, kulture i povezanosti s Hrvatskom, osobito među mlađim generacijama.
“Održati jednu udrugu aktivnom gotovo 25 godina zaista je veliki uspjeh”, rekla je Udovčić.
Njezino obraćanje otvorilo je i jedno od važnijih pitanja za sve iseljeničke organizacije: kako sadržaje koji su okupljali jednu generaciju prenijeti dalje, a da pritom mlađima ostane dovoljno prostora da zajednicu oblikuju na svoj način.
Petra Petrić Čavužić: “Nadam se da ćemo imati još puno prilika surađivati”
U ime Veleposlanstva Republike Hrvatske u Švicarskoj Konfederaciji govorila je Petra Petrić Čavužić, prenijevši pozdrave veleposlanice dr. sc. Andree Bekić.
Budući da je njezin mandat u Švicarskoj tek započeo, bila je to i prva prilika za susret s Hrvatskim kulturnim klubom.
“Nadam se da ćemo imati još puno prilika surađivati u narednim godinama”, poručila je Petrić Čavužić.
Poruka se dobro uklopila u večer koja je, unatoč obljetnici, mnogo više gledala prema nastavku rada nego prema zatvaranju jednog razdoblja.
Darko Modrušan: “Vidimo što ste učinili, cijenimo to i nismo zaboravili”
Jedan od središnjih dijelova programa bila je dodjela zahvalnica institucijama, udrugama i pojedincima koji su svojim radom, suradnjom i podrškom ostavili trag u radu Hrvatskog kulturnog kluba.
Božo Vukojević taj je dio večeri najavio kao priliku da HKK i sam kaže hvala, a zahvalnice je u ime Kluba uručio potpredsjednik Darko Modrušan. Objasnio zašto je javna zahvala bila važan dio jubileja.
“Zahvalnica nije formalnost. Ona je mali, javni znak velikog poštovanja. Njome želimo reći: vidimo što ste učinili, cijenimo to i nismo zaboravili”, rekao je.
Upravo je to bila ideja iza svake dodijeljene zahvalnice. Nisu svi primatelji HKK-u pomagali na isti način, pa ni razlozi za zahvalu nisu bili isti.
Zahvalnice institucijama koje su podržavale rad HKK-a
Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Švicarskoj Konfederaciji HKK je zahvalio za prijateljstvo, podršku i uvažavanje. Zahvalnicu je u ime Veleposlanstva preuzela Petra Petrić Čavužić.
Za volontersku udrugu takav odnos ima konkretno značenje. Institucionalno uvažavanje pokazuje da se rad koji nastaje izvan profesionalnih kulturnih struktura vidi i prepoznaje kao dio hrvatske prisutnosti u Švicarskoj.
Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske zahvalnica je dodijeljena za kontinuiranu potporu projektima HKK-a i stvaranju prostora za hrvatsku kulturu u Švicarskoj. Preuzela ju je Morana Erdelja. Suradnja HKK-a i Središnjeg državnog ureda traje godinama i obuhvaća niz projekata Kluba. U svom govoru Grill Zečević Ured je zato izdvojila kao najvjernijeg institucionalnog partnera HKK-a, a i jubilarna večer također je održana uz njegovu financijsku potporu.
Zahvala hrvatskim udrugama u Švicarskoj
HKK je jubilej iskoristio i kako bi zahvalio organizacijama s kojima je tijekom godina gradio suradnju.
Udruzi Slavonia Zürich zahvalnica je dodijeljena za dugogodišnje prijateljstvo, suradnju i podršku. U ime Udruge preuzela ju je Valeria Vukić.
Istu je zahvalnost HKK izrazio NK Croatia Zürich, a zahvalnicu je preuzeo Roman Tomić.
Jedan od emotivnijih trenutaka večeri bila je zahvala KUD-u “Silvije Strahimir Kranjčević” Zürich, u čije ju je ime preuzela Ivana Ćurić, voditeljica folklora, kao jednom od najdugovječnijih partnerstva dviju hrvatskih udruga u Švicarskoj.
Razlozi su bili jasni i bez velikih riječi: prijateljstvo, suradnja i međusobna podrška u stvaranju prostora za hrvatsku kulturu u Švicarskoj.
Rad takvih organizacija razlikuje se po sadržaju, od sporta do folklora i kulturnih programa, ali zajedničko im je nešto važno. Stvaraju mjesta na kojima se ljudi susreću, a hrvatski jezik, kultura i osjećaj pripadnosti dobivaju priliku prijeći s jedne generacije na drugu.
Vesna Polić Foglar: priznanje za nemjerljiv doprinos HKK-u i Libri
Posebna zahvalnica dodijeljena je dr. sc. Vesni Polić Foglar za nemjerljiv doprinos radu Hrvatskog kulturnog kluba i dugogodišnje uređivanje magazina Libra.
Njezina zahvalnica imala je drukčiji karakter od institucionalnih priznanja. Libra je tijekom više od dva desetljeća bilježila hrvatsku zajednicu u Švicarskoj iznutra. Na njezinim su stranicama ostali razgovori, događaji, ljudi i teme koje danas čine vrijedan zapis jednog vremena. Dugogodišnji rad Vesne Polić Foglar na magazinu zbog toga nije samo dio povijesti jednog klupskog projekta. Dio je institucionalne memorije HKK-a i hrvatske zajednice koju je Libra pratila.
Jubilej je bio prirodna prilika da se taj doprinos javno prizna.
Zahvala partnerima jubilarne večeri
Za HKK je bilo važno zahvaliti i partnerima koji su podržali obilježavanje ulaska u 25. godinu.
Uz Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, jubilarnu večer podržala je Atlantic Grupa kao pokrovitelj te Croatia Airlines. Njihova je podrška omogućila da se važna obljetnica Kluba obilježi programom koji je spojio svečani dio, institucionalne goste, priznanja dugogodišnjim partnerima i vrhunski glazbeni sadržaj.
Hojsak & Novosel: tambura i kontrabas izvan očekivanih okvira
Nakon svečanog dijela Božo Vukojević najavio je Hojsak & Novosel, Tihomira Hojsaka na kontrabasu i Filipa Novosela na tamburi.
Njihov je koncert donio virtuoznost, improvizaciju, humor i neposrednu komunikaciju s publikom. Tradicijski instrumenti pritom nisu bili tretirani kao ukras obljetnice, nego kao polazište za suvremenu glazbu. i zbog toga izbor ovog dua odgovarao konceptu večeri.
Hojsak i Novosel hrvatsku glazbenu baštinu ne pokušavaju sačuvati tako da je ostave netaknutom. Tamburu i kontrabas uvode u jazz, improvizaciju, autorsku glazbu i nove aranžmane, pri čemu tradicijski elementi ostaju prepoznatljivi, ali dobivaju drukčiji kontekst. U intervjuu za Croatis.ch uoči nastupa opisali su to vrlo jednostavno:
“Naš je zvuk autentičan. Takve kombinacije nema na svijetu.”
Za HKK, koji je tijekom večeri govorio upravo o odnosu tradicije i promjene, teško je bilo pronaći prikladniji glazbeni završetak.
HKK nakon gotovo četvrt stoljeća
Ulazak u 25. godinu prirodno otvara pogled unatrag. Toliko godina rada zaslužuje zahvalnost prema ljudima koji su Klub osnovali, vodili, uređivali njegove publikacije, organizirali programe, surađivali s njim i dolazili na njegove događaje.
Ali jubilej 19. rujna nije bio zamišljen kao zatvaranje priče. Pred HKK-om su ista pitanja koja stoje pred svakom organizacijom koja želi trajati dulje od ljudi koji je u jednom trenutku vode: kako uključiti nove ljude, kako ostati relevantan mlađim generacijama, koje projekte zadržati, koje promijeniti i što tek treba stvoriti. Odgovori na ta pitanja neće izgledati isto kao 2002. godine, ali i ne trebaju. Vrijednost gotovo četvrt stoljeća rada nije u tome da sljedeća generacija ponavlja prethodnu, nego da ima na čemu graditi.
Nakon koncerta Božo Vukojević zahvalio je gostima, izvođačima, partnerima i svima koji su sudjelovali u večeri, a druženje je nastavljeno uz domjenak.
HKK je tako u jubilarnu godinu ušao s pogledom na ono što je iza njega, ali bez namjere da ondje ostane.
Nakon gotovo četvrt stoljeća cilj Kluba ostaje jednostavan: stvarati prostor za hrvatsku kulturu u Švicarskoj, povezivati ljude i ostaviti dovoljno prostora onima koji dolaze poslije da ga nastave graditi na svoj način.
GALERIJA – FOTO: M. Pranjić i S. Beljan
