Božićni blagdani u Hrvatskoj teško su zamislivi bez kolača. Mirisi cimeta, vanilije, oraha i meda desetljećima su neizostavan dio prosinačke svakodnevice, a blagdanski stol mjesto je na kojem se, uz slastice, susreću uspomene, obiteljske priče i naslijeđe koje se prenosi generacijama.
No kolači koje su pekle naše bake nisu isti kao oni koje danas susrećemo na božićnim stolovima. Jesu li tradicionalni recepti nestali ili su se, poput društva, samo prilagodili novom vremenu?
Tradicionalni božićni kolači: jednostavnost, trajnost i zajedništvo
U mnogim krajevima Hrvatske božićni su se kolači nekada birali s vrlo jasnim razlogom, a to je da su morali dugo trajati. U vrijeme kada hladnjaci nisu bili dio svakodnevnice, u seoskim i gradskim kućanstvima prevladavali su suhi kolači koji su se mogli čuvati tjednima.
Na božićnim su se pladnjevima redovito nalazili orehnjača, makovnjača, medenjaci, paprenjaci, vanilin kiflice i razne vrste suhih keksa. Čuvali su se u karakterističnim limenim kutijama, često punjenima do vrha jer kolači nisu bili namijenjeni samo ukućanima. Dijelili su se s gostima, kumovima, susjedima i rodbinom, jer Božić je, prije svega, značio dijeljenje.
Božićni kolači danas: estetika, globalni utjecaji i nove navike
Današnji blagdanski stolovi izgledaju znatno drukčije. Kolači su raznovrsniji, vizualno atraktivniji i često inspirirani svjetskim trendovima. Uz tradicionalne recepte, sve češće se pripremaju cheesecake, tiramisu, američki keksi, razni mousse kolači i deserti bez pečenja.
Društvene mreže, kulinarski blogovi i video recepti značajno su promijenili način na koji biramo i pripremamo blagdanske slastice. Božićni kolači postali su i estetski projekt jer je fotografija za Instagram jednako je važna kao i okus. Limene kutije zamijenile su ukrasne ambalaže s božićnim motivima, mašnama i etiketama.
Ipak, unatoč modernim trendovima, bakini recepti nisu nestali. Možda ih je manje, ali i dalje zauzimaju posebno mjesto i to ne samo na stolovima, nego i u srcima.
Više od slastice: simbol identiteta i obiteljske memorije
Bez obzira na vrijeme, tehnologiju i kulinarske mode, božićni kolači ostaju puno više od hrane. Oni su miris djetinjstva, simbol obiteljskog zajedništva i tihi jezik kojim se ljubav prenosi s koljena na koljeno. Svaki paprenjak uz kavu i svaka kiflica posuta šećerom u prahu mali su povratak kući.
Recept koji povezuje generacije: tradicionalne šape
Za one koji žele sačuvati barem dio blagdanske tradicije, donosimo recept za šape, jedan od najjednostavnijih, ali i najvoljenijih božićnih kolača u hrvatskim domovima.
Sastojci:
1 i pol šalica svinjske masti (za autentičan okus; može se zamijeniti maslacem)
5 šalica glatkog brašna
1 i pol šalica šećera
2 šalice mljevenih oraha
2 jaja
Naribana korica limuna (po želji)
Prstohvat soli
Šećer u prahu za posipanje
Priprema:
Mast i šećer pjenasto umutite, zatim dodajte jaja.
Umiješajte mljevene orahe, limunovu koricu i sol, pa postupno dodajte brašno dok ne dobijete mekano, ali ne ljepljivo tijesto.
Tijesto utisnite u metalne kalupiće za šape (klasične metalne nije potrebno premazivati).
Pecite u prethodno zagrijanoj pećnici na 180 °C oko 15 do 20 minuta, dok lagano ne porumene.
Ohladite i obilno pospite šećerom u prahu.
Božić na tanjuru
Božićni kolači nisu samo desert. Oni su uspomene, tradicija i nenametljiv razgovor s onima kojih više nema. Bilo da ih pečemo s djecom, pripremamo po sjećanju na baku ili jednostavno zagrizemo jedan medenjak uz kavu, božićni nas kolači, iz godine u godinu, uvijek iznova vraćaju kući.
