Švicarski birači u nedjelju, 8. ožujka 2026., sudjelovali su na prvom ovogodišnjem saveznom referendumu i odlučivali o četiri pitanja koja se odnose na financiranje javnih medija, porezni sustav, položaj gotovine u monetarnom sustavu te klimatsku politiku.
Prema službenim rezultatima koje objavljuje Swiss Federal Chancellery putem platforme VoteInfo, građani su podržali uvođenje individualnog oporezivanja i ustavnu zaštitu dostupnosti gotovine, dok su odbili prijedloge za smanjenje medijske pristojbe i osnivanje saveznog klimatskog fonda. Tijekom izborne večeri rezultate su prenijele i međunarodne agencije te švicarski javni mediji, uključujući Reuters i javni servis SRG SSR.
Rezultati glasanja ukazuju na poznatu karakteristiku švicarskog političkog sustava: spremnost na postupne reforme, uz istodobno zadržavanje stabilnosti ključnih institucija i fiskalne discipline.
Četiri pitanja koja su obilježila referendum
Građani su glasovali o sljedećim prijedlozima:
-
smanjenje medijske pristojbe za javni servis
-
uvođenje individualnog oporezivanja umjesto zajedničkog oporezivanja bračnih parova
-
ustavna zaštita dostupnosti gotovine
-
osnivanje saveznog klimatskog fonda.
Rezultati pokazuju kako birači podržavaju reforme koje moderniziraju sustav, ali istodobno s oprezom pristupaju prijedlozima koji bi mogli značajno povećati javnu potrošnju ili oslabiti postojeće institucije.
Građani odbili smanjenje medijske pristojbe
Najviše javne rasprave izazvala je inicijativa “200 franaka je dovoljno!”, kojom se tražilo smanjenje godišnje pristojbe za financiranje javnog medijskog servisa s 335 na 200 švicarskih franaka te ukidanje obveze plaćanja za tvrtke.
Prijedlog je odbijen s približno 62 posto glasova protiv.
Zagovornici inicijative tvrdili su da bi smanjenje pristojbe rasteretilo kućanstva i poduzeća. Protivnici su upozoravali da bi takvo smanjenje značajno oslabilo financiranje javnog medijskog sustava i ugrozilo produkciju sadržaja na četiri nacionalna jezika.
Ishod referenduma mnogi analitičari tumače kao potvrdu povjerenja građana u ulogu javnog servisa u švicarskoj demokraciji i informiranju javnosti.
Iako je inicijativa odbijena, savezna vlada je već ranije odlučila postupno smanjiti pristojbu. Prema odluci Saveznog vijeća, godišnja pristojba za kućanstva trebala bi se smanjiti s današnjih 335 na 312 švicarskih franaka od 2027., a zatim na 300 franaka od 2029. godine.
Povijesni zaokret: individualno oporezivanje
Istodobno su birači podržali uvođenje individualnog oporezivanja, čime se postupno ukida dugogodišnji model zajedničkog oporezivanja bračnih partnera.
Reforma je prihvaćena s oko 54 posto glasova.
Dosadašnji sustav često je dovodio do situacije u kojoj su bračni parovi s dva prihoda plaćali veći porez jer su njihovi prihodi zajedno ulazili u viši porezni razred. Novi model tretirat će svakog supružnika kao zasebnog poreznog obveznika.
Ekonomisti procjenjuju da bi promjena mogla:
-
smanjiti takozvanu “poreznu kaznu za brak”
-
potaknuti veću zaposlenost, posebno među ženama
-
modernizirati porezni sustav u skladu s promjenama na tržištu rada.
Gotovina dobiva ustavnu zaštitu
U vrijeme kada digitalna plaćanja sve više dominiraju globalnim financijskim sustavom, švicarski su birači podržali parlamentarni protuprijedlog inicijativi “Gotovina je sloboda”.
Oko 73 posto birača podržalo je ustavnu odredbu koja jamči dostupnost gotovine.
Odluka ima ponajprije simboličnu, ali i institucionalnu važnost: država se obvezuje osigurati da građani i dalje imaju pristup fizičkom novcu, odnosno švicarskom franku u obliku kovanica i novčanica.
Time Švicarska potvrđuje svoju dugogodišnju tradiciju snažne monetarne stabilnosti i povjerenja u nacionalnu valutu.
Veliko “NE” klimatskom fondu
Najveći poraz na referendumu doživjela je inicijativa za osnivanje saveznog klimatskog fonda, koji bi financirao projekte energetske tranzicije i borbe protiv klimatskih promjena.
Prijedlog je odbijen s oko 71 posto glasova protiv.
Plan je predviđao značajna izdvajanja iz saveznog proračuna za ulaganja u obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost i infrastrukturne projekte. Velik dio birača smatrao je da bi takav fond predstavljao prevelik financijski teret te da Švicarska već raspolaže postojećim instrumentima za ostvarivanje klimatskih ciljeva.
Što odluke znače za građane i hrvatsku zajednicu u Švicarskoj
Za mnoge građane, uključujući i brojne Hrvate koji žive i rade u Švicarskoj, najkonkretnija promjena bit će reforma poreznog sustava. Individualno oporezivanje moglo bi posebno utjecati na kućanstva u kojima oba partnera ostvaruju prihod.
Prema novom modelu svaki će se supružnik oporezivati kao zaseban porezni obveznik, umjesto da se njihovi prihodi zbrajaju u jedinstvenu poreznu osnovicu. Time bi se mogao ublažiti dosadašnji učinak takozvane “porezne kazne za brak“, zbog koje su mnogi parovi s dva dohotka ulazili u viši porezni razred i plaćali veći ukupni porez nego izvanbračni parovi s istim primanjima.
Detalji provedbe reforme, uključujući prijelazne rokove i prilagodbe na kantonalnoj razini, očekuju se nakon zakonodavne razrade na saveznoj razini.
Rezultati referenduma ujedno potvrđuju da švicarsko društvo nastavlja njegovati model postupnih promjena: spremnost na modernizaciju, ali uz snažan naglasak na stabilnost institucija, fiskalnu odgovornost i očuvanje elemenata financijskog sustava koji građanima ulijevaju povjerenje.
